Trudnoća, praktično, utiče na svaki hormon u organizmu. Ovom prilikom, nekoliko reči o onim hormonima koji najviše utiču na trudnoću.
HCG – humani horiogonadotropin
Oslobađa posteljica pred početak usađivanja ploda u matericu HCG (humani horiogonadotropin) i odgovoran je za održavanje trudnoće.
Nivo ovog hormona stalno raste sve do 10. nedelje, tada dostiže maksimum, nakon toga znatno opada, da bi na kraju trudnoće bio sasvim nizak. Na uticaj HCG hormona razvije se tzv. „hormon trudnoće“ (žuto telo trudnoće) do 13-14. nedelje i osigurava proizvodnju estrogena i progesterona. Ovu funkciju kasnije preuzima posteljica.
Progesteron
Progesteron u svom nazivu ima svoju ulogu „pro gesrario“, odnosno odgovornost za trudnoću da se razvije zdrava trudnoća.
Nakon oplodnje na uticaj progesterona sluz grlića materice postaje pogodan za usađivanje oplođene jajne ćelije. S obzirom da progesteron sprečava kontrakciju materice, stoga važnu ulogu ima i u održavanju trudnoće. Istovremeno utiče na funkcionisanje glatkih mišića, prouzrokujući time da se želudačna kiselina ne vraća u jednjak, (zbog opuštenih volvula), izaziva nadutost i zatvor, usporava peristaltika creva.
Pretpostavlja se da ovaj hormon smanjuje aktivnost majčinog imunosistema, tako da se telo ne bori protiv ploda u razvoju kao „strano telo“.
Istovremeno, progesteron sprečava proizvodnju mleka tokom trudnoće te će nakon porođaja smanjenjem njegovog nivoa mleko za dojenje krenuti. Opadanje njegovog prisustva u organizmu, po nekom mišljenju, povezan je i sa pokretanjem porođaja.
Važno je napomenuti da bolovi u krstima i leđima nije samo posledica stalnog rasta stomaka i kilaže, već i uticaja progesterona na mišiće koji se opuštaju da bi obezbedili mesto bebčetu.
Estrogen
Tokom drugog stanja uticajem estrogena grudi nabreknu, sistem kanala u grudima raste i grana se u pripremi za proizvodnju mleka i dojenje nakon rođenja bebe. Istovremeno, estrogen brine o odgovarajućoj cirkulaciji krvi u posteljici. Povećava odlaganje masnoće i zadržavanje vode, to jest, oplođenoj jajnoj ćeliji, tokom devet meseci, obezbeđuje nesmetan i zdrav razvoj.
S obzirom da je zadržavanje vode u organizmu povećan, često se dešava oticanje lica, ruke, noge, desni kao i nosne sluznice.
Prolaktin
Njegova najvažnija uloga je u stimulaciji lučenja mleka. U krvi trudnice, zahvaljujući njegovoj povećanoj koncentraciji, priprema mlečne žlezde za proizvodnju mleka, kada nivo progesterona na kraju trudnoće opadne i javlja se nadražaj bradavice za dojenje.
Pored toga, utiče na sazrevanje pluća ploda, potpomaže, kako kod majke, tako i kod ploda razvoj nervnih ćelija u mozgu, zatim pomaže imunosistem majke u toleraciji prema plodu.
Relaksin
Omekšava vezna tkiva u mišićima pomažući tako otvaranje karlice tokom porođaja, stomačni mišići se rastežu kao karlični mišići. Stomačni mišići su prinuđeni na ogromno rastezanje u sve pravce (struk sa 66 cm može da se proširi na 117 cm, a po dužini sa 32 cm na 51 cm ). Zbog ovakve promene, trbušni mišići udaljavaju se od centalnog mesta i tako obezbeđuju rast bebe. Relaksin, međutim, opušta mišiće, smanjuje njihovu stabilnost pa se zbog toga povećava opasnost od povrede. Da bi se to izbeglo, važnu ulogu imaju vežbe za trudnice.
Oksitocin
Ima važnu ulogu kod regulisnja glatkih mišića, naime, oslobađanje oksitocina povećava kontrakciju materice i time pomaže bebi prolaz kroz porođajni kanal. Nakon porođaja u velikoj količini se luči, a uticajem na sužavanje materice, smanjuje krvarenje. Oksitocin ima ulogu i u proizvodnji mleka, a na uticaj sužavanja glatkih mišića pomaže pražnjenje mlečnih kanala.