Važno je imati na umu, dojenje je izvor sreće.
Kao takav, predstavlja posebnu vezu između majke i deteta.
U istoriji čovečanstva 1900. godine je pronađena hrana koja može da zameni majčino mleko, koja je obezbedila bebama da ostanu u životu, dok do tada, primarna hrana za bebe bila je isključivo majčino mleko.
U dvadesetim godinama prošlog veka počela je široka potrošnja ove hrane, međutim tek je oko 1970. počelo ispitivanje u vezi njegovog kratkoročnog i dugoročnog uticaja na dete. Od tada već je jedna cela generacija odrasla na ovoj hrani. Zahvaljujući tome, zapaženo je da je bitno narastao broj alergija i upale srednjeg uha, zatvora i drugih probavnih bolesti kao i druge bolesti, kojima se ne može pripisati da su nepoznatog porekla, već se uzročnikom smatra veštačka ishrana i njene nuspojave već u ranom detinjstvu kao i u kasnijem, odraslom periodu.
Ranije su žene odrasle u zajednicama gde su od drugih žena koje su dojile, naučile način dojenja. Danas je sasvim drugačije žena može da odraste, a da nije videla ženu koja doji.
Dobro je znati:
Uspešno dojenje pomaže majčino shvatanje da je prirodna ishrana bebe veoma važna. Zbog toga potrebna su odgovarajuća saznanja, a i praktična pomoć. Treba imati u vidu da neke bebe lako i brzo počinju sisati, a nekima je potrebno vreme i praksa kao i ohrabenje da bi dobro sisale.
Naravno da postoje majke i bebe kojima je odmah na početku lako išlo dojenje, ali ima i takvih koje su se suočavale sa problemima, uglavnom to se dešavalo u prvim nedeljama.
Nasuprot pitanjima, zabrinosti i brige praksom se sve olakšalo. Mnoge poteškoće se mogu zaobići, ukoliko majka ima dovoljno saznanja, odgovore na pitanja vezana za dojenje.